S manje od dva mjeseca do kraja mandata, američki predsjednik Joe Biden ovlastio je Ukrajinu da upotrijebi američke projektile dugog dometa za napade duboko u Rusiji, prelazeći „crvenu liniju“ za koju je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da bi mogla dovesti do izravnog rata između Rusije i NATO-a.

Biden je također odobrio da se projektili dugog dometa koriste protiv sjevernokorejskih trupa koje su navodno raspoređene unutar Rusije, što bi bio prvi veliki napad američkim oružjem na sjevernokorejske trupe od kraja Korejskog rata 1953.

U koordiniranim izjavama za New York Times, Washington Post, Wall Street Journal, Associated Press i Reuters, Bidenova administracija rekla je u nedjelju da će dopustiti Ukrajini korištenje raketnog sustava (ATACMS) za napad na ruske i sjevernokorejske trupe unutar ruske regije Kursk, čije je dijelove okupirala Ukrajina.

Međutim, američki su dužnosnici jasno dali do znanja da ova objava otvara put američkom, britanskom i francuskom dalekometnom oružju koje će se koristiti za napade na ruske gradove još dalje od fronte, uključujući potencijalno rusku prijestolnicu.

Bidenova administracija već se dugo priprema objaviti planove za izvođenje dugometnih napada duboko u Rusiji, a Guardian je u rujnu izvijestio da je „već donesena odluka da se Ukrajini dopusti korištenje [UK] krstarećih raketa Storm Shadow za ciljeve unutar Rusija.“

Tada je donesena odluka da se s objavom pričeka do nakon izbora. Bijela kuća vjerovala je da bi glas za potpredsjednicu Kamalu Harris stvorio mandat za masovnu eskalaciju rata protiv Rusije. Izbori su ipak rezultirali pobjedom bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji se demagoški držao kao protivnik eskalacije u Ukrajini.

U srijedu se Biden sastao s Trumpom u Bijeloj kući, gdje su obojica obećala „glatku tranziciju“ između dvije administracije.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan nagovijestio je uoči sastanka da će glavna tema razgovora biti rat u Ukrajini. „Predsjednik Biden imat će priliku tijekom sljedećih 70 dana iznijeti argumente Kongresu i novoj administraciji da Sjedinjene Američke Države ne bi trebale napustiti Ukrajinu, da napuštanje Ukrajine znači više nestabilnosti u Evropi.“

Biden je svakako dao detaljno izvješće o planiranoj eskalaciji tijekom sastanka s Trumpom i nema nema naznaka da je Trump izrazio bilo kakve prigovore.

Službeni stav Bidenove Bijele kuće prije izbora, koji je 23. listopada na brifingu za novinare iznijela glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre, jest da je novoizabrani predsjednik Trump „fašist“ koji bi bio, kako je rekla Jean-Pierre, „diktator od prvog dana.“

No, Bijela kuća i Demokratska stranka odustale su od svakog protivljenja fašističkoj politici nove administracije, a Biden je obećao da će učiniti „sve što možemo kako bismo bili sigurni da imate sve što je potrebno“. U stvarnosti, Bidenova administracija ima samo jednu brigu: osigurati da se ratovi Sjedinjenih Američkih Država, uključujući prije svega protiv Rusije, nastave „glatko“.

U tu svrhu, Bidenova administracija nastoji stvoriti „činjenice na terenu“ koje bi dovele do velike eskalacije rata prije nego što Trump preuzme dužnost.

Prošle je nedjelje Bijela kuća odobrila slanje američkih vojnih suradnika u Ukrajinu radi održavanja američkog oružja. Ova odluka zapravo stvara potencijalnu žarišnu točku: ako američki izvođači poginu u ruskim zračnim napadima, to bi moglo poslužiti kao izgovor za značajnu eskalaciju američkog angažmana u ratu.

Velika eskalacija američkog angažmana dolazi u pozadini sve dublje krize ukrajinske vojske. Ruska vojska, navodno uz pomoć sjevernokorejskih trupa, značajno napreduje na tri fronta, dok ukrajinska vojska pati od velike krize novačenja zbog sve većeg broja dezerterstava.

Nemoguće je preuveličati nepromišljene i eskalirajuće implikacije Bidenove objave ovog vikenda.

Krajem rujna, kao odgovor na izvješća da će SAD uskoro dopustiti udare dugog dometa na ruske gradove, Putin je iznio predložene izmjene ruske nuklearne doktrine. Putin je rekao da se „agresija na Rusiju od strane bilo koje države bez nuklearnog oružja, ali uz sudjelovanje ili potporu države s nuklearnim oružjem, treba smatrati zajedničkim napadom na Rusku Federaciju“.

Nastavio je: „Zadržavamo pravo uporabe nuklearnog oružja u slučaju agresije na Rusiju i Bjelorusiju.“

Masovna eskalacija Bidenove administracije dolazi usred genocida u Gazi, izraelskog bombardiranja Libanona i sve otvorenije rasprave o „Trećem svjetskom ratu“ u američkim medijima.

Prošlog mjeseca, kolumnist Washington Posta George Will izjavio je da je „Treći svjetski rat već u tijeku“. Meta ovog rata je „današnja osovina: Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja“, napisao je Will.

Glavni esej u ovomjesečnom izdanju Foreign Affairsa izjavljuje: „Era ograničenog rata je završila; započelo je doba sveobuhvatnog sukoba. Doista, ono čemu svijet danas svjedoči je slično onome što su teoretičari u prošlosti nazivali ,totalnim ratom,‘ u kojem nacije crpe goleme resurse, mobiliziraju svoja društva, daju prioritet ratovanju nad svim ostalim državnim aktivnostima, napadaju široku lepezu ciljeva, i preoblikuju svoju ekonomiju i ekonomiju drugih zemalja.“

Unatoč svom demagoškom držanju protivnika rata u Ukrajini, Trump je bio prvi američki predsjednik koji je 2019. odobrio opskrbu Ukrajine smrtonosnim oružjem velikih razmjera. Taj je potez odigrao značajnu ulogu u pretvaranju Ukrajine u NATO saveznika i eskalaciji napetosti koje kulminiralo je ruskom invazijom u veljači 2022. 2018.godine Trumpova administracija predstavila je strategiju nacionalne sigurnosti u kojoj je pisalo: „Natjecanje velikih sila – a ne terorizam – sada je primarni fokus američke nacionalne sigurnosti.“

Ova strategija je provedena pod Bidenovom administracijom kroz eskalaciju i poticanje rata protiv Rusije u Ukrajini.