Srpskohrvatski
Perspective

O pokušaju atentata na Donalda Trumpa

Bivši predsjednik Donald Trump iznešen je sa govornice nakon pokušaja atentata na kampanji u Butleru, Pennsylvania, u subotu, 13. srpnja 2024. [AP Photo/Gene J. Puskar]

Još uvijek ima mnogo neodgovorenih pitanja o okolnostima pokušaja atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa u subotu. Bez obzira na porijeklo napada, jedna stvar je sigurna: proizvesti će daljnje oštro skretanje u desno cijelog političkog establišmenta.

U primjedbama izrečenim u nedjelju navečer, predsjednik Biden je izjavio da je u tijeku istraga o navodnom napadaču, koji je identificiran kao 20-godišnji Thomas Matthew Crooks. „Još ne znamo motiv napadača“, rekao je Biden. „Ne znamo njegovo mišljenje ili pripadnost. Ne znamo je li imao pomoć ili podršku, niti je li komunicirao s nekim.“

Okolnosti napada, u kojem je jedan Trumpov pristaša ubijen iz vatrenog oružja, a dvojica su teško ranjena, sugeriraju ozbiljan sigurnosni nemar, s obzirom na to da je Crooks imao pristup lokaciji na krovu s jasnom linijom vidljivosti mjesta gdje je Trump govorio i 150 jardi u dometu puške. Bio je u stanju ispaliti nekoliko hitaca prije nego što ga je ubio snajperist tajne službe.

Za sada se ne može isključiti niti jedan scenarij, s obzirom na intenzitet podjela unutar same vladajuće elite, prvenstveno oko vanjske politike.

Čak i u ovoj početnoj fazi postoje jasni politički zaključci koji se mogu izvući. Pokušaj atentata je koncentrirana manifestacija krize ne samo američkog političkog sustava nego i cjelokupnog društva.

Kao i uvijek kada se suoče s događajem koji razotkriva duboke političke i društvene pukotine koje prožimaju Sjedinjene Američke Države, politički establišment i mediji traže utočište u praznim i samoobmanjujućim floskulama. To je sažeto u Bidenovoj izjavi u nedjelju da „nema mjesta u Americi za ovakvu vrstu nasilja ili za bilo kakvo nasilje“.

Ovo je Disneyland slika Sjedinjenih Američkih Država koja nema nikakve veze sa stvarnošću. U 2022. broj ubojstava u Sjedinjenim Američkim Državama iznosio je ukupno 21,593. Postoji posebna kategorija ubojstava koja je poznata kao „događaji masovnih stradanja“. Svake godine američka policija po kratkom postupku pogubi 1000 ljudi pod ovim ili onim izgovorom.

Ali domaće nasilje neraskidivo je povezano s ulogom Sjedinjenih Američkih Država kao glavnog poticatelja nasilja u svijetu. Tijekom posljednjih 30 godina, broj ljudi ubijenih kao posljedica izravnih ili neizravnih akcija američke vlade broji se u milijunima.

Biden je nekoliko puta izjavio da su činovi političkog nasilja zastranjenje: „Ovo nismo mi“ njegov je omiljeni refren. Ova je izjava možda najuvjerljiviji dokaz Bidenove senilnosti. Tijekom svog života prošao je kroz iskustvo brojnih političkih ubojstava, od kojih su politički najkonzekventnija bila ona predsjednika Johna F. Kennedyja 1963., Malcolma X. 1965. te Martina Luthera Kinga i senatora Roberta F. Kennedyja. 1968. I kao što on dobro zna, ova četiri atentata uključivala su državne urote.

Odgovor Demokratske stranke i Bidena na pokušaj atentata bio je krajnje kukavički i dvoličan. Bilo bi dovoljno, nakon ovog neuspjelog napada, izjaviti da individualno nasilje ne može služiti nikakvoj progresivnoj svrsi, bez obzira na metu ili namjere napadača.

Ali demokrati idu puno dalje od toga, izražavajući solidarnost, pohvale, čak i naklonost prema fašističkom bivšem predsjedniku, kojeg je Biden više puta nazvao „Donaldom“ tijekom svojih izjava u subotu navečer. Nijedan demokrat nije čak ni iznio očitu poentu da je sam Trump opetovano pozivao i podržavao nasilne napade desničarskih snaga.

Godine 2017. Trump je pohvalio neonaciste i fašiste koji su organizirali marš za bijele suprematiste u Charlottesvilleu u Virginiji. Tijekom 2020. godine Trump je potaknuo niz oružanih napada milicijskih skupina na glavne gradove država, protiveći se izolaciji zbog COVID-19, što je dovelo do neuspjelog pokušaja otmice i ubojstva guvernerke Michigana Gretchen Whitmer. Trump je posebno pohvalio ubilačke akcije Kylea Rittenhousea, tinejdžerskog fašiste koji je izveo napad na prosvjednike protiv policijskog nasilja u Kenoshi, Wisconsin, 2020. godine.

Vrhunac političkog nasilja došao je 6. siječnja 2021., kada je gomila koju je Trump pozvao u Washington upala na Kapitol, nastojeći ubiti ili zarobiti članove Kongresa, pa čak i samog Trumpovog potpredsjednika, Mikea Pencea, u posljednjem pokušaju da blokiraju potvrdu Bidenove izborne pobjede i učine Trumpa predsjednikom diktatorom.

Bidenove izjave u nedjelju navečer bile su pune praznih floskula i apsurda. „Ne možemo dopustiti da se nasilje normalizira“, izjavio je. „Vrijeme je da se stane.“ Bez obzira na neslaganja, politika mora biti arena za „mirnu raspravu“, rekao je. „Mi se zalažemo za Ameriku... pristojnosti i milosti.“

Pristojnost i milost… Bidenova administracija, zajedno s cijelim političkim establišmentom, poduprla je genocid u Gazi u kojem je ubijeno gotovo 200,000 ljudi prema procjenama koje je objavio medicinski časopis The Lancet. Uplitanje američkog imperijalizma u ubilačke ratove u inozemstvu neizbježno ima svoj utjecaj na političku situaciju u samim Sjedinjenim Američkim Državama.

Republikanci su bez oklijevanja odgovorili i iskoristili pokušaj atentata na Trumpa kako bi okrivili demokrate za poticanje napada. Demokrati odgovaraju beskičmenjačkom kapitulacijom. Prema izvješću Reutersa, „Umjesto da sljedećih dana verbalno napadaju Trumpa, Bijela kuća i Bidenova kampanja oslonit će se na predsjednikovu povijest osuđivanja svih vrsta političkog nasilja, uključujući njegovu oštru kritiku 'poremećaja' koji je stvoren na prosvjedima u kampusima zbog sukoba između Izraela i Gaze, rekli su dužnosnici kampanje pod uvjetom da ostanu anonimni.“

Odgovor demokrata vođen je dvama važnim razlozima. Prvo, uvijek nastoje zadržati potporu i suradnju republikanaca, uključujući i ako preuzmu vlast nakon izbora 2024., kako bi nastavili eskalirajući globalni rat, što je središnji prioritet Bidena i Demokratske stranke.

Drugo, demokrati neprestano nastoje prikriti stalan rast političke reakcije u Americi, iz straha da ne izazovu društvenu eksploziju. Ono što je prožimalo Bidenove izjave u nedjelju bio je dubok strah da se cjelokupna društvena i politička situacija u Sjedinjenim Američkim Državama raspada.

To je ono što motivira neprestane pozive, koje je Biden ponavljao u nedjelju navečer, na „jedinstvo“, a koje je Trump također pokrenuo. Međutim, ne može biti „jedinstva“ u zemlji toliko razdijeljenoj klasnim antagonizmima kao što su Sjedinjene Američke Države. Ne može biti „jedinstva“ s vladajućom klasom koja bezglavo juri u svjetski rat i diktaturu.

Predsjednički kandidat Stranke socijalističke jednakosti Joseph Kishore istaknuo je u izjavi objavljenoj na X-u ove nedjelje: „Pravi značaj poziva na 'jedinstvo' je poziv na solidarnost unutar vladajuće klase.“

U svom pozivu na jedinstvo, Biden moli Republikansku stranku da ne dopusti frakcijskim podjelama unutar korporativne i financijske oligarhije da potkopaju interese vladajuće klase u cjelini, od kojih su rat u inozemstvu i rat protiv radničke klase kod kuće bitne komponente. Da bi postigli takvo „jedinstvo“, demokrati su spremni na svaki zamislivi kompromis.

Dugotrajna kriza američke demokracije se iz sata u sat pojačava. Kritično pitanje nije „jedinstvo“ nacije, već jedinstvo radničke klase, u Sjedinjenim Američkim Državama i na međunarodnoj razini.

Jedino rješenje krize američke demokracije je intervencija radničke klase kroz neovisno djelovanje i na temelju vlastitih interesa, izgradnja novih organizacija borbe i promicanje revolucionarnog socijalističkog programa.

Loading